Dubrovački muzeji

 

Kratka povijest Dubrovačkih muzeja

Domorodni muzej, kao prethodnica Dubrovačkih muzeja, osnovan je 1872. godine na poticaj Trgovačke komore i Općinskoga vijeća. Muzej je bio smješten na prvom katu ondašnje općinske zgrade, a za javnost je otvoren 1873. godine. Njegov nukleus činila je bogata prirodoslovna zbirka, uz koju su osnovane kulturološka, povijesna, arheološka i zbirka narodne radinosti. Od 1997. do 2008. godine u sastavu Dubrovačkih muzeja djelovao je Dom Marina Držića, a do 31. prosinca 2016. godine i specijalizirani Muzej suvremene povijesti.

Danas su Dubrovački muzeji kompleksna ustanova koju čine četiri specijalizirana muzeja: Kulturno -povijesni muzej, Pomorski muzej, Arheološki muzej i Etnografski muzej. Njihovi bogati fundusi izloženi su u spomeničkim objektima najviše kategorije. U tim je prostorima izložena kulturna i umjetnička baština, tradicijska kultura, te povijesno nasljeđe Dubrovnika i njegove okolice.

Kulturno–povijesni muzej smješten je u Kneževu dvoru, sjedištu vlade i stanu kneza Dubrovačke republike. Njegovim stalnim postavom nastojalo se dočarati autentični prostor povijesnoga događanja, a prezentacijom umjetnina iz zbirki predstaviti bogata kulturna, umjetnička i povijesna baština Dubrovačke Republike.

Etnografski muzej smješten je u najvećoj žitnici Dubrovačke Republike Rupe, gdje je, uz autentični povijesni prostor, prikazana i tradicijska kultura dubrovačkoga kraja.

Pomorski muzej se nalazi u tvrđavi sv. Ivana, a njegov stalni postav  prezentira slavnu pomorsku prošlost dubrovačkoga kraja. 

Arheološki muzej još uvijek nema stalni postav. Njegov fundus obuhvaća raznorodnu građu od vremena prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Dio građe je izložen u tvrđavi Revelin u okviru dvije tematske izložbe: „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku“ i „Revelin – arheološka istraživanja/prostorni razvoj/ljevaonica“.

Registriraj se za newsletter