Zlatna ogrlica „kolarin“ s privjescima u obliku križa ili srca najpoznatiji je ukras ženske svečane i blagdanske narodne nošnje.Nosila se u selima Župe i Rijeke dubrovačke i gotovo u svim selima Dubrovačkog primorja, te je bila svojevrsni statusni simbol. Izrađene su u dubrovačkim zlatarskim radionicama tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Ovaj oblik susrećemo i u drugim mediteranskim kulturama, posebno u Italiji. Tamošnja su zrna okrugla, ovalna ili u obliku urne, a mogu biti glatka, s utisnutim ukrasom ili je ukras izveden tehnikama filigrana i granulacije.
Ogrlicu čini najmanje dvanaest zrna, ali postoje i one s četrnaest, šesnaest, pa i osamnaest zrna, što je ovisilo o imovinskom stanju obitelji. Zrna su izrađena od tankog zlatnog lima, vrlo fine izvedbe s filigranskim nitima ili samo od filigranske zlatne žice. Različitih su veličina, a najčešći je promjer kuglice od 2 do 3 cm. Međusobno su spajani na različite načine: raznobojnim svilenim vrpcama žute, zelene, smeđe i crvene boje ili, pak, peterostrukim koraljnim niskama. Izrađena su od 14 - karatnog ili 18 - karatnog zlata, a pozlata je od 24 - karatnog zlata.
U zbirkama Etnografskog muzeja čuva se sedam takvih ogrlica, od kojih su njih pet izrađene od zlatnog lima s ukrasom u tehnici filigrana, dok preostale dvije ogrlice čine zrna u obliku lješnjaka, izrađena od različitih legura s pozlatom i međusobno povezana peterostrukim nizovima koralja.
Navedene dvije ogrlice karakterističan su ukras vrata za svečanu narodnu nošnju s otoka Mljeta i dio su zbirke narodnih nošnja Mljeta, Lastova i Pelješca.
Četiri ogrlice s filigranskim zrnima broje dvanaest zrna, a privjesci su im u obliku križa. Križni privjesak ogrlice, čija su zrna međusobno spojena peterostrukim nizom brušenih koralja, razlikuje se od ostalih po žigu s inicijalima F.G. Ime toga zlatara još nije identificirano, no s obzirom na to da su isti inicijali nađeni na vječnim svjetlima u samostanu Male braće u Dubrovniku, zna se da je majstor djelovao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.
Zadnji otkup ogrlice s privjeskom u obliku križa bio je 2019. godine. „Kolarin“ je izvrsno očuvan, a posebno se ističe ljepotom i bojom staroga zlata, te veličinom zrna koji su znatno veći od svih onih koji se do sada nalaze u našim muzejskim zbirkama. Na cjevastim produžetcima sva su zrna puncirana žigom dubrovačkog majstora zlatara Miha Krečka, koji je radio u prvoj polovici 20. stoljeća.
Ogrlica otkupljena 2016. godine ima osamnaest zrna i bila je u vlasništvu jedne obitelji iz Župe dubrovačke. Vrijedno je istaknuti podatak kako je u Župi dubrovačkoj djevojka od svoga oca dobivala ogrlicu od dvanaest do šesnaest zrna s privjeskom u obliku srca, koju je nosila u miraz. Čini se da se to odnosilo samo na dobrostojeće obitelji. Zarukama djevojka zamjenjuje privjesak u obliku srca s privjeskom u obliku križa kojeg dobiva od svojega budućeg muža, s tim da zadržava očev privjesak, koji će dati u nasljedstvo kćeri, a privjesak kuće u koju se udala ostaje kao obiteljsko nasljeđe. Žene su strogo vodile brigu o svojim „kolarinima“, pa su ih, primjerice, prije plesanja „u kolu“ skidale s vrata kako se zrna ne bi udubila.
Najčešće utisnuti žig na cjevastim dijelovima zrna je punca zlatara Antuna Linardovića, koji je svoje radove označavao inicijalima svojega imena AL, unutar pečata u obliku jabuke, okrenute naopako. Osim cjelovitih ogrlica, u zbirci je i jedanaest pojedinačnih zrna od zlatnoga lima i filigrana. Na nekima su „punce“ zlatara Franića Bibicei Miha Ucovića.
U vratni tip nakita pripadaju i tri oblika privjesaka, koji se u zbirkama nalaze samostalno, odvojeni od ogrlica. Izdvajaju se dva križna privjeska te privjesak u obliku srca. Jedan od križnih privjesaka raskošan je filigranski križ jednakih krakova. Luksuznije je izradbe i tipičan je primjerak privjeska nastaloga četrdesetih godina 19. stoljeća, koji oblikom i načinom izradbe „pamti estetiku 18. stojeća“. Križ jeizveden filigranskom tehnikom s dodatkom sitnih bisera.Drugi oblik križnog privjeska izrađen je od štancanoga zlatnog lima, čiji krakovi završavaju stiliziranim šakama. Središnji dio križa ukrašen je umetnutim poludragim kamenjem ili prozirnim staklom, okruženima arabeskom izvedenom od filigranske žice, a gdjegdje je dodan i vjenčić sitnih bisera.Treći oblik privjeska jest onaj u obliku šupljega dvostranog srca glatkih ploha, uokvirenoga filigranskom žicom u obliku gajtana, a vješa se alkom koja je ujedno i jedini ukrasni element.
Zlatni „kolarini“ s privjescima dio su stalnog postava Etnografskog muzeja, posjetitelje privlače umijećem izradbe, višeznačnim porukama i iznimnim smislom za lijepo njegovih stvaratelja, ali i onih koji su ih čuvali kao dio obiteljskog nasljeđa.
Viša kustosica Barbara Margaretić, voditeljica Etnografskog muzeja