Kako Vam možemo pomoći?

Dubrovački muzeji, Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik organizirali su u srijedu, 3. prosinca 2025., u Kneževu dvoru, predavanje dr. sc. Vinicija B. Lupisa pod naslovom „Namjesnik Kraljevine Dalmacije i barun Niko Nardelli – život i djelo“.

U svom izlaganju, dr. sc. Vinicije B. Lupis, prikazao je Nardellija kao čovjeka široke kulture i obrazovanja, koji je tijekom svog mandata nastojao pokrenuti gradnju nove zgrade dubrovačke gimnazije te je zaslužan za uvođenje hrvatskog jezika u državnu upravu. Nardelli je poticao rad brojnih umjetnika, među kojima su Marko Rašica, Gabrijel Jurkić, Josip Lalić, Vlaho Bukovac i mnogi drugi. Podupro je i utemeljenje kasnije splitske Galerije umjetnina 1908. godine otkupom umjetnina izloženih na izložbi Hrvatskog društva Medulić u Splitu iste godine.

Niko Nardelli rođen je u Dubrovniku, na Pilama, 25. lipnja 1857. godine, od oca Antuna i majke Luce rođene Klečak. “Bio je đak dubrovačke gimnazije u razdoblju njezina pohrvaćivanja, nakon čega je studirao pravo u Grazu (1873. – 1877.). Godine 1881. položio je pravosudni ispit, a nakon što nije uspio dobiti sudačko mjesto, započeo je karijeru u državnoj službi Namjesništva u Zadru. Za njegova službovanja Vlada u Beču prvi put se nakon desetljeća zapuštenosti odlučila za program gospodarskog uzdizanja Dalmacije. Pri tom je Nardelli djelovao uglavnom kao politički dužnosnik. Zahtijevao je trenutačnu novčanu pomoć, kako bi je odmah mogao nebirokratski podijeliti. Dugoročno je tražio jedan od dva milijuna kruna godišnje za sljedećih 15 godina za ulaganja u infrastrukturu: izgradnju cesta, razvitak luka, moderne brodove, osnivanje poduzeća i razvoj turizma.“ ističe dr. sc. Lupis te dodaje: „Osim toga, tražio je i strukturna poboljšanja u poljoprivredi i izgradnju hidrotehničkih postrojenja, posebno isušivanja močvara kako bi se smanjila bolest malarije. Jasno je da se ovaj ambiciozni program nije mogao završiti za sedam godina. Često se odobravalo premalo novca, a austrijska je birokracija bila glomazna. Posebno se na otocima za to koristila riječ trassieranje, što je otočanima značilo „ stručnjaci stalno dolaze panirati i mjeriti, ali gradnja ne počinje godinama“. Nedostajalo je novca, a prije svega dobro obučene radne snage. Ipak, ostvaren je značajan napredak u izgradnji škola, posebno u manjim mjestima u zaleđu gdje je još do 70 % ljudi bilo nepismeno. Izgrađeno je 25 novih osnovnih škola i tri stručne škole. Sustavnim radom i diplomatskim sposobnostima napredovao je kroz složenu hijerarhiju austrijske uprave te je 5. siječnja 1906. imenovan austrijskim namjesnikom u Kraljevini Dalmaciji – kao prvi i jedini austrijski civilni namjesnik iz Dalmacije”, istaknuo je dr. sc. Vinicije B. Lupis, znanstveni savjetnik u trajnom izboru iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnoga centra Dubrovnik.

Nakon što je zaključio da više ne može ostvariti dodatne pomake u službi, Niko Nardelli, odstupio je s položaja namjesnika 8. listopada 1911. i povukao se u svoju vilu u Trstenome, koju je projektirao istaknuti hrvatski arhitekt Ćiril Metod Iveković. Preminuo je u Dubrovniku 4. prosinca 1925. godine.

Predavanje je moderirala Branka Martinović-Vuković, dipl. ing. arch., predsjednica Hrvatsko-austrijskog društva Dubrovnik, a prigodne govore o važnosti i značaju namjesnika Kraljevine Dalmacije i baruna Nika Nardellija, održale su i ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dr. sc. Marija Šiša-Vivek, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Dubrovnika dr. sc. Julijana Antić Brautović te pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko – neretvanske županije, Jelena Dadić Račić.