• Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno
  • Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno

Kako Vam možemo pomoći?

Prapovijesne minijaturne posude iz Viline špilje kao zavjetni darovi u svetištu

23.2.2022.

Vilina špilja  nalazi se u strmim stijenama brda Bjelotina, iznad izvora rijeke Ombla, u Rijeci dubrovačkoj. Prostor koji obuhvaća arheološko nalazište predstavlja samo manji dio špiljskog sustava Vilina špilja – Kaverna iza izvora Omble – Ombla izvor, sustava koji je do sada istražen u duljini od 3063 metra i dubini od 192 metra te je, prema svojim dimenzijama, potencijalno najduža špilja na području Dalmacije te dvanaesta špilja po dužini u Hrvatskoj.  U literaturi i među stanovništvom špilja se još naziva Vilin stan, Vilina kuća i Vilina pećina. Sam toponim Vilina špilja upućuje na relativni kontinuitet vjerovanja o svetom mjestu od prapovijesnih vremena do današnjih dana. Vjerovanja o vilama su prisutne u germanskim, keltskim, nordijskim i mnogim drugim vjerovanjima, no posebnu ulogu imaju u slavenskim vjerovanjima. Tako već u 6. st. bizantski pisac Prokopije u svom djelu „De bellis“ piše kako su tadašnji Slaveni posebno slavili vile i rijeke. Vile su u uporabi kao najčešće slavensko mitsko biće.

Tijekom istraživanja Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja 2014. i 2015. godine, istražen je veći dio Ulazne dvorane. Tu su pored starijih kulturnih slojeva i razdoblja (od početka neolitika, oko 6100 g. pr. Kr.), pronađeni elementi izvjesnog Ilirskog svetišta korištenog u razdoblju od kraja 5. do početka 3. st. pr. Kr. O postojanju svetišta svjedoče nam arheološki nalazi kao što su najfinije i najskupocjenije posude tog vremena, u pravilu grčkog porijekla. Sve takve posude služile su za čuvanje vina (amfore) ili ispijanje vina (razne vrste čaša). One nisu korištene u svakodnevnom životu Ilira nego su simbol bogatstva i moći tadašnje lokalne prapovijesne zajednice, koje su očigledno imali potrebu koristiti u nama nepoznatim ritualima (u kojima je vino sigurno imalo bitnu ulogu), ali i ostaviti kao poklon bogovima. U svetišta su se uvijek ostavljali najdragocjeniji predmeti. Kao zavjet, kao dar ili zbog traženja mira ili milosti od bogova.

U prilog interpretaciji špilje kao svetišta idu i nalazi posuda koje su imale sekundarno probušene rupe na svom dnu, a korištene su u ritualima kod prinošenja žrtava ljevanica (tzv. libacija). Zatim, tu su i nalazi terakotne plastike u obliku ženske glave, s vjernim prikazom lica i valovitom plavom (žuto obojanom) kosom, kao tipičnom predstavom izvjesnog ženskog božanstva u klasičnoj grčkoj umjetnosti.

No, mi ćemo ovdje reći nešto više o nalazima minijaturnih posuda koji su ostavljani kao zavjetni dar (votiv), a korištene su u okviru izvjesnog religioznog obreda i kulta. U Vilinoj špilji definirano je najmanje 8 oblika minijaturnih posuda, od najmanje 45 različitih posuda. Bez obzira na oblik, svima je zajedničko što im visina varira u rasponu od 2,5 do 7 cm, s tim da su najčešće one visine 3 do 4 cm. Svi ulomci i cjelovite minijaturne posude pripadaju lokalnoj, ilirskoj keramici, rađenoj rukom, loše pečenoj, vrlo grube fakture, s dosta primjesa vapnenca i kalcita. Minijaturne posude se inače u kontekstu „svetog“ u pravilu proizvode za religioznu, ritualnu namjenu i njihova vrijednost je krajnje simbolična, dok u kontekstu „profanog“ (svakodnevnog) najčešće predstavljaju igračke. U kontekstu „svetog“ pomno su izabrane da stvore izvjestan oblik posebne veze između darovatelja i primaoca. One nisu samo obični dar, nego i dio osobe, suština onoga koji daruje božanstvo, a nakon polaganja u svetište one postaju vlasništvo tog istog božanstva. Osoba koja daruje očekuje odgovor na molitvu i molbu ili je samo dar u općenitom kontekstu štovanja i ceremonijalnog slavlja. Njihova vrijednost je simbolična, a ne materijalna. Darivanje postaje investicija, nakupljanje simboličkog kapitala koji će se kasnije koristiti. Ne treba čuditi istovremeno prilaganje ili upotreba u izvjesnim ritualnim radnjama grčkih najskupocjenijih posuda i ovih lokalnih, minijaturnih, izuzetno loše kvalitete. Svima im je zajedničko da ulaze u kontekst svetog, a ne svakodnevnog. Jedne zbog svoje materijalne, a druge zbog svoje simbolične vrijednosti. Takvi primjeri poznati su i kod drugih istovremenih svetišta na području Grčke i Italije, no nalazimo ih i kod suvremenih religioznih razmišljanja, gdje se na primjer u crkvama ili samostanima kao zavjetni darovi ostavljaju skupocjeni predmeti (slike, zlatni ili srebreni nakit, relikvijari, liturgijski predmeti, votivne pločice s natpisima), ali i oni jednostavni, simboličnog karaktera (drvena štaka, zapisi ili crteži na papiru ili željeznom limu, dijelovi odjeće, oruđe, svijeće).

Ono što ne možemo znati da li su i u kakvom su ritualu korištene, da li se iz njih ispijalo vino ili druge tekućine, ili je riječ tek o zavjetnim darovima koji su ostavljani u svetištu. Iako ne možemo znati više o ritualnim obredima i božanstvima koja su štovana u svetištu, na osnovu nalaza minijaturnih i drugih posuda vidimo kako se Vilina špilja uklapa u širi religiozni kontekst Jadrana i Mediterana, gdje bez obzira na međusobnu fizičku udaljenost, različite kulturološke supstrate i geneze ranijih vjerovanja, imamo vrlo sličnu obrednu sliku kao idealnu podlogu za pojavu religijskog sinkretizma (spajanje različitih kultova i religioznih ideja odnosno primanje običaja i obreda od drugih religija). Mišljenja smo kako upravo sinkretizam predstavlja pravac u kojemu treba promišljati kod pokušaja odgonetavanja temeljnog pitanja: koje božanstvo se štovalo u Vilinoj špilji. Za sada, izgleda da bi to mogao biti spoj kulta ratnika s ilirske strane i kulta heroja iz grčke perspektive. No, o tome više kod nekih od budućih sustavnih obrada i interpretacija nalaza i samog nalazišta.

 

Fotografije i tekst: dr. sc. Domagoj Perkić

Rekonstrukcija i restauracija posuda: Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru

 

ZA ONE KOJI  ŽELE ZNATI VIŠE - LITERATURA

Barfoed, S. 2015, “The ritual significance of miniature pottery in ancient Greek sanctuaries from the archaic to the Hellenistic period, PhD Dissertation“, University of Kent,Canterbury.

Battiloro, I. 2010, “Lucanian Sanctuaries, History and Evolution from the Fourth Century B.C. to the Augustan Age, PhD Dissertation“, University of Alberta, Edmonton, Alberta.

Brguljan, Ž. 2014, Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca u crkvama Kotorske biskupije, in: „Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca“, A. Koprčina (ed.) Zagreb, 13–39.

Burkert, W. 1985, „Greek Religion“, Harvard University Press, Cambridge.

Dragić, M. 2017, Vile u tranzicijskim pričama šibenskoga i splitskog zaleđa, „Godišnjak Titius: godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke“, Vol. 10, No. 10, 219–240.

Dugac, Ž. 2004, Zavjetni darovi za zdravlje u zbirci dominikanskog samostana u Starome Gradu (otok Hvar), „Medicus“, Vol. 13 No. 1, 131–135.

Ekroth, G. 2003, Small Pots, Poor People? The Use and Function of Miniature Pottery as Votive Offerings in Archaic Sanctuaries in the Argolid and the Corinthia, u: „Griechische Keramik im kulturellen Kontext“, Schmaltz B., Söldner M. (eds.), Kiel, 35–37.

Kusijanović, M. 1938, Po pećinama dubrovačkog teritorija, „Hrvatski planinar“, Vol. 3, 83–88.

Luce, J. M. 2011, From miniature objects to giant ones: The process of defunctionalisation in sanctuaries and graves in Iron Age Greece, in:  „Pallas, No. 86, The Gods of Small Things“, Presses Universitaires du Midi, 53–73.

Osborne, R. 2004, Hoards, Votives, Offerings: The Archaeology of the Dedicated Object, “World Archaeology”, Vol. 36, 1–10.

Ozimec, Cvitanović et al, 2015, „Spelaeologia Ragusina 1, Subterranea Croatica“, Vol. 13, Suppl. 1, Speleološki klub „Ursus Spelaeus”, Zagreb-Karlovac-Dubrovnik.

Perkić, D. 2010a, Vilina špilja iznad izvora Omble u Rijeci Dubrovačkoj, „Subterranea Croatica“, Vol. 8, No. 12, 33–38.

Perkić, D. 2010b, Svetište u Vilinoj špilji iznad izvora rijeke Ombla, in: „Katalog izložbe Antički Grci na tlu Hrvatske“, Poklečki Stošić, J. (ed.), Zagreb, 159–161.

Perkić, D. 2021, Sveta mjesta i špilje, Vilina spilja iznad izvora Omble, in: „Katalog izložbe Iz tame podzemlja do svjetla spoznaje“, Janković I., Parr D., Drnić I. (eds.), Zagreb, 75–85.

Shanks, M. 1999, “Art and the Greek City State”, Cambridge University Press,Cambridge.

Postanite naš korisnik!

Budite u toku s događanjima i novostima u muzeju.