• Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno
  • Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno

Kako Vam možemo pomoći?

Otvorena izložba „Predmet: Hrvatski“

26.8.2022.

Izložba “Predmet: Hrvatski” autorica Ane Ćavar i Lahorke Plejić Poje koju su zajednički organizirali Zagrebačka slavistička škola, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dubrovački muzeji, Hrvatski školski muzej i Hrvatsko filološko društvo otvorena je u petak, 26. kolovoza 2022. u Etnografskom muzeju u žitnici “Rupe”. Kustosice su Karla Pudar i Marta Kiš, a koordinator dubrovačke izložbe je viši kustos Ivica Kipre. Izložba se bavi raznim aspektima nastave hrvatskoga kao materinskog jezika, osvjetljujući njegovu vanjsku i unutrašnju povijest.

- U 19. stoljeću Hrvatska je bila u sastavu Habsburške Monarhije. Nastava se provodila uglavnom na latinskom jeziku, odnosno u Dalmaciji na talijanskom, a u ostalim krajevima na njemačkom. Hrvatski se upotrebljavao samo u početnim razredima. Sredinom 19. stoljeća u cijeloj se Monarhiji provodi reforma školstva te je propisano da se sva nastava izvodi na materinskom jeziku. Ta se odluka postupno uvodi i u hrvatske škole te se oblikuje i predmet koji poučava materinski jezik. Predmet se tijekom proteklih 170 godina nazivao različito (ilirski, hrvatski, hrvatsko-srpski, hrvatskosrpskoslovenački, srpsko-hrvatski, narodni jezik…). Različiti nazivi bili su posljedica političkih prilika prvo u Monarhiji, zatim u Kraljevini SHS/Jugoslaviji pa u SFR Jugoslaviji. Usprkos složenim nazivima koji su upućivali na druge južnoslavenske jezike i književnosti, u nastavi su oduvijek prevladavali sadržaji iz hrvatskoga jezika i pretežno iz hrvatske književnosti – istaknula je na otvorenju Ana Ćavar.

Na izložbi su prikazani i različiti segmenti života nastavnoga predmeta u hrvatskim školama, od njegova uvođenja do najnovije reforme, zakoni, školski dokumenti, udžbenici i priručnici, kao i nastavna sredstva u različitim etapama njihova razvoja, od pera i tinte do filma, učeničke školske zadaće, svjedodžbe.

- Prve čitanke na hrvatskom jeziku za pučke škole nastaju i prije nego što je hrvatski postao službeni jezik u školama. Od sredine 19. stoljeća pišu se nove čitanke, a u njima je sadržana i elementarna pouka iz jezika. Čitanki za više razrede dotad nije bilo pa se one sastavljaju brzim tempom i uskoro postaju najvažnijim školskim priručnicima. Za potrebe nastave jezika isprva se sastavljaju školske gramatike i pravopisni priručnici, a tek od 50-ih godina 20. stoljeća počinju se oblikovati posebni udžbenici i radne bilježnice. Istodobno s uspostavom nastave raspravljalo se i o metodama poučavanja te su se rano oblikovala načela od kojih neka vrijede i danas. Od sredine 20. stoljeća intenzivno se razvija metodika nastave hrvatskoga jezika kao posebna kroatistička disciplina – dodala je Lahorka Plejić Poje.

Na izložbi koja je otvorena u sklopu 50. Hrvatskog seminara za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole i može se do 27. rujna 2022. razgledati u žitnici “Rupe”, posjetitelji se mogu vratiti u prošlost i sjesti u školske klupe u kakvima su sjedili učenici u učionicama prije više od sto godina, a oni koji su skloniji suvremenoj tehnologiji mogu se poigrati i svoje znanje provjeriti i nadopuniti različitim digitalnim interaktivnim sadržajima. Dizajn potpisuje Studio Šesnić & Turković.

Uz autorice, na otvorenju su govorile ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl i voditeljica Zagrebačke slavističke škole prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, dok je izložbu otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika dr. sc. Julijana Antić Brautović.

 

Postanite naš korisnik!

Budite u toku s događanjima i novostima u muzeju.