Predmeti zbirke svjedoče o rimskoj nazočnosti na istočnojadranskoj obali i najvećim dijelom potječu iz agera antičkoga Epidaura, agrarne kolonije osnovane za vladavine Augusta, a današnjeg Cavtata.

Predmeti su skupljani godinama donacijama, rekognosciranjima terena, arheološkim istraživanjima i otkupima.

Najbrojniji su keramički ulomci posuda i amfora, slijede ih fragmenti kamene arhitektonske plastike i sepulkralnih spomenika, a manji broj su stakleni, metalni  i koštani predmeti.

Od kamenih spomenika ističu se nadgrobne stele, skulptura Minerve, glava satira, glava bradatog muškarca (cara), starokršćanski kapiteli i menza. Obilježja portretistike antoninskog doba iskazuju dvije mramorne glave, nedavno otkupljene. Prva je izvrstan portret muškarca srednjih godina, natprirodne veličine i portret mladića koji je nekada nosio sunčevu krunu kao znak svojih vladarskih insignija. Nešto je mlađa glava satira s ljudsko-kozjom fizionomijom.

Sitni keramički, stakleni, metalni i koštani predmeti svjedoci su svakodnevnoga, duhovnoga i zagrobnog života.

Muzej je istražio najznačajniji komunalni ostatak antičkog Epidaura, akvedukt Vodovađa – Cavtat, za kojega se izgradnju predlaže vrijeme kad je upraviteljem Dalmacije bio P. C. Dollabela (od 14. do 20. god.), za careva Augusta i Tiberija. Jedan od dva nepotpuna natpisa iz Cavtata, koji ga spominju, govore o većoj građevinskoj djelatnosti koju je izvela VI. kohorta. Na poluotoku Sustjepanu u Cavtatu istraživanja su iznjedrila temelje antičke gradogradnje.