Dubrovački muzeji u sklopu ciklusa predavanja „Petkom u pet“, 14. ožujka 2025. u Kneževu dvoru, organizirali su predavanje “Skriveno blago dubrovačke katedrale – numizmatički nalazi sa arheoloških istraživanja“ kustosa Darka Miloševića.
Godine 1979. Dubrovnik i šira okolica pogođeni su potresom jačine V-VII stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Nakon glavnog udara 15. travnja, uslijedilo je niz manjih potresa koji su prouzrokovali veliku materijalnu štetu, a preko 1000 građevina je teško ili lakše oštećeno. Potres je oštetio i baroknu dubrovačku katedralu, te se, potaknuto nužnošću konstrukcijske sanacije, krenulo u njenu obnovu već 1981. godine, uz prateća arheološka istraživanja. Pri arheološkim istraživanjima ispod današnje katedrale i Bunićeve poljane, pronađeno je mnoštvo numizmatičkog materijala koji, u nedostatku izvornih vrela, svjedoči o starosti Dubrovnika. Pronađeni novac, uz ostale arheološke nalaze, nepobitan je dokaz starosti grada, u kojem život ne počinje nakon mitološkoga avaro-slavenskog razaranja Epidaura u 7. stoljeću, jer brojnost i raznolikost građe na relativno malom istraženom području govori u prilog činjenici da neka vrsta naselja ondje postoji već u 2.-3. stoljeću pr. Kr.
Tijekom istraživanja pronađeno je preko 700 komada novca koji datiraju u razdoblje od 3. st. pr. Kr. pa sve do 20. stoljeća, počevši od grčkog, ilirskog, rimskog pa sve do bizantskog te naravno onog Dubrovačke Republike čiji su otkovi upravo najbrojniji.