Izložbu su realizirali Dubrovački muzeji, Arheološki muzej.
Izložba i pripadajući katalog: Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje, nastali su kao rezultat arheoloških rekognosciranja terena od Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu, odnosno od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru. Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje od kasnog eneolitika do kraja željeznog doba. Rijetki izleti u mlađa razdoblja odnose se na pojedine nalaze s gradina i špilja, a riječ je o antičkim, srednjovjekovnim i novovjekovnim razdobljima.
Gradine su prapovijesni arheološki lokaliteti, stalnoga ili povremenoga naseobinskog, fortifikacijskog ili mješovitog karaktera, te su obično smještene na povišenim, strateški povoljnim i lako branljivim položajima, uz prirodne komunikacijske smjerove, po mogućnosti u blizini obradivih površina i izvora vode. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 49 gradina.
U arheološkom kontekstu kamene gomile najčešće predstavljaju prapovijesna groblja za jednog ili više pokojnika, a katkad i dijelove fortifikacijskog sustava bedemima utvrđenih naselja, ritualne prostore i granične oznake. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 706 gomila.
Čak i danas, a pogotovo u ranijim povijesnim i prapovijesnim razdobljima kada je čovjek više živio u skladu s prirodom, sve što je nepoznato, mračno i tajnovito izazivalo je strah i poštovanje. Špilje i jame su zasigurno ulazile u kategoriju „nepoznatog“, ali isto tako su predstavljale ulaz u Veliku majku (Magna mater), u „majku zemlju“, u svom punom i najširem mitološkom, sakralnom, profanom, ali i pogrebnom kontekstu. U ranijim, prapovijesnim razdobljima njihov značaj bio je znatno veći, pa su i nalazišta u špiljama glavni izvor spoznaja o čovjeku tog vremena. Na predmetnom području 14 špilja je potvrđeno kao arheološki lokalitet.
Autor izložbe: Domagoj Perkić
likovni postav:Studio Rašić+Vrabec
Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.