Lik svetoga Vlaha, biskupa armenske Sebaste i zaštitnika Dubrovnika, krasio je dubrovačke mire, crkve, javne građevine, zastave, državne pečate i isprave. Prikazivan je najčešće frontalno, s biskupskim atributima, jedne ruke podignute u blagoslov te držeći model grada u drugoj ruci.
Među najranijim prikazima svetoga Vlaha u Zbirci slikarstva Kulturno-povijesnog muzeja nalazi se onaj naslikan na drvu, danas izložen u stalnom postavu u Kneževom dvoru. Nastao je u 15. stoljeću u krugu dubrovačkog slikarskog majstora, porijeklom Kotoranina, Lovre Dobričevića.
Za potrebe izlaganja na izložbi „Zlatno doba Dubrovnika“, koja je održana u Zagrebu i Dubrovniku 1987. godine, na slici su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi koji su otkrili raniji slikani sloj ispod postojećeg. Na slici je danas vidljiv trag restauratorskog zahvata iz 1986. godine: na desnoj strani slike prezentiran je izvorni sloj iz 15. stoljeća, a na njenoj lijevoj strani preslik koji je izveden vjerojatno u 16. stoljeću.
Na zlatnoj podlozi, sveti Vlaho je prikazan frontalno dok desnom rukom, s reljefno izvedenim zlatnim prstenjem, blagoslivlja, a lijevom rukom pridržava detaljno naslikan model grada. Svetac je u svečanom ornatu, s mitrom ukrašenom pozlatom i s biskupskim pastoralom. Crvena kazula prekrivena je zlatnim ornamentima, s naslikanim izvezenim prikazom „Imago pietatis“ na svečevim prsima te sv. Petra i Pavla u donjem dijelu dalmatike. Spomenuti restauratorski zahvat otkrio je dotada potpuno preslikani dubrovački grb na desnoj strani slike i postojanje još jednoga na lijevoj strani. Na temelju izrazitih kasnogotičkih obilježja u detaljima i sličnosti, ali i razlika, sa sačuvanim djelima Lovra Dobričevića, pitanje autorstva ostalo je otvoreno, a slika je pripisana još uvijek nepoznatom slikaru Dobričevićevog kruga.
Lovro Dobričević (Kotor, oko 1420. – Dubrovnik, 1478.) jedan je od najznačajnijih predstavnika dubrovačke slikarske škole te najveći slikar 15. stoljeća u Dubrovniku. Nakon školovanja u Veneciji otvorio je u Dubrovniku slikarsku radionicu s brojnim pomoćnicima i učenicima u kojoj nastaju vrijedna sakralna djela. Razvija osebujan stil sadržan od kasnogotičkih elemenata i ranorenesansnih detalja.
Slika Sv. Vlaha iz Kulturno-povijesnog muzeja bila je u drugoj polovici 18. stoljeća u vlasništvu skolopa ili pijarista, crkvenog reda koji je vodio dubrovački kolegij u zgradi nekadašnjeg isusovačkog Collegiuma Ragusinuma. U doba francuske uprave osnovan je licej koji je, još uvijek pod vodstvom skolopa, premješten u nekadašnji samostan sv. Katarine, a kasnije je pretvoren u gimnaziju. Godine 1927. gimnazija je preseljena u novu zgradu na Pločama. Slika svetoga Vlaha je 1944. godine predana na pohranu Božu Glaviću, tadašnjem bibliotekaru Dubrovačke biblioteke, a kasnije uglednom kustosu Dubrovačkog muzeja. Danas je jedan od najvrednijih predmeta u fundusu i stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževom dvoru.
Lucija Vuković
viša kustosica Kulturno - povijesnog muzeja