Dubrovački muzeji i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organizirali su još jedno edukativno predavanje održano 23. studenog u 19 sati u Kneževu dvoru. Predavanje na temu "Život u vrijeme kuge" održala je Rina Kralj Brassard.
Prostor Kneževa dvora idealno je mjesto za propitivanje upravljačkog genija političke elite Dubrovačke Republike, a svakodnevni život u vrijeme kuge idealni poligon na kojem se mogu razmatrati praktična ostvarenja, posljedice donesenih odluka i njihova recepcija u društvu. Posljednja urbana kuga koja je zahvatila Dubrovnik u siječnju 1691. godine polazište je za raščlambu svakodnevice u vrijeme kuge. Stoljećima daleko od “morije” iz 14. i 15. stoljeća, kuga je u 17. stoljeću više neugodni pratitelj, a manje zatornik koji izaziva panični strah. Pisani tragovi provedbe odluka o suzbijanju kuge, između ostaloga, omogućuju identifikaciju osoba koje su te mjere provodile i utvrđivanje kužnih žarišta na gusto naseljenom području unutar gradskih zidina. Skupina muškaraca iz redova pripadnika vlastele, antunina i lazarina, kojoj su pridruženi pojedinci specifičnih profesija, predstavljala je jezgru pouzdanih osoba o kojima je ovisila uspješnost provedbe odluka na terenu. Zbog lakše primjene mjera za suzbijanje kuge grad je podijeljen na četvrti. Spomen granica tih četvrti dragocjeno je svjedočanstvo izgleda grada nakon potresa iz 1667. godine. Posebni režim života za vrijeme kuge dovodio je do konfliktnih situacija, a nepopularne mjere izolacije primjenjivale su se i na vlasteoske obitelji.