Dubrovački muzeji

 
Dubrovački muzeji i Zavod za povijesne znanosti HAZU

Kolenda u Dubrovniku

Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organiziraju još jedno edukativno predavanje, ovaj put pod naslovom „Kolenda u Dubrovniku“ koje će održati prof. Jelena Obradović  Mojaš 4. prosinca u glazbenoj dvorani Kneževa dvora s početkom u 18:30 sati.

Kao čestitarska pjesma, kolenda je duboko uronjena u blagdanski pejzaž Dubrovnika. Prvi spomen kolendavanja vezuje se uz Dvor i kneza kojeg su na Badnju večer odnosno Staru godinu, pohodili pomorci. Najstariji podatak o tom običaju dopire iz Prve knjige Statuta grada Dubrovnika iz 1272. Vidljivo raslojavanje kolendi je donijelo 18. stoljeće u kojem je, zbog svog zabavljačkog i komunikacijskog aspekta, zaživjela i kao vrlo popularan pjesnički oblik. Od tada, pa idućih dvjestotinjak godina, uz tradicijsku kolendu istodobno je postojala i umjetnička kolenda, koju su kao književnu vrstu prakticirali i značajni pisci, osobito oni s kraja 18. i sredine 19. stoljeća. Inačice kolendarskih tekstova i formulaičnih predložaka pretapale su se iz književnosti u folklor i obratno, a ta je pojava oprimjerena i potvrđena u arhivskoj građi i ostavštini dubrovačkih kroničara. Postojali su autori i reproduktivci, no i jedni i drugi bili su vrlo popularni. U 20. stoljeću pjesnička (umjetnička književna) kolenda nestaje, a ostaje folklorna, tradicijska, njegovana i danas. U suvremenom Dubrovniku kolende su markeri živuće tradicije, a neupitna odanost folklornoj kolendi uoči Božića i Nove godine, Grad i okolicu čini prostorom čuvanja, uporabe i svojevrsne provjere višestoljetne prakse, u kojoj je svaka (pra)izvedba ujedno nova kreacija. Za nadati se da će spoznaja o dubrovačkom kolendarskom naslijeđu arhaičnih radnji i instrumentarija, jednom biti prepoznata u kulturnom krajoliku zaštićene nacionalne nematerijalne baštine.

3.12.2018.