• Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno
  • Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno

Kako Vam možemo pomoći?

Nadgrobni učelci kao kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici dubrovačkog područja

9.7.2020.

Nadgrobni učelci su kamene ploče vertikalno položene iznad početka groba (iznad pokojnikove glave), jednim dijelom ukopane u zemlju, a većim dijelom iznad zemlje, u svrhu označavanja mjesta groba. U tom smislu imaju sličnu funkciju kao i većina nadgrobnih spomenika od antike do danas. Takvi učelci katkad su jednostavne ploče bez ukrasa, a dio njih na sebi ima prikaz križa. Oni bez ukrasa, ako nisu nađeni u izvornom položaju, teško se mogu prepoznati kao takvi jer je riječ o običnoj kamenoj ploči, često rustične izradbe.

Samo manji broj nadgrobnih učelaka dospio je u Zbirku kasnosrednjovjekovne i novovjekovne kamene, metalne i koštane građe Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. Sveukupno je poznato 12 primjeraka, a većina ih potječe s nekadašnjeg groblja oko sv. Katarine iza grada, koje se nalazilo iznad današnjeg ulaza na Buži.

Inače, nadgrobni učelci do sada su u literaturi različito nazivani: nadgrobna stela s reljefnim križem, zaglavna ploča, učelni nadgrobni križ, zaglavna pločica ili grobna pločica učelak, a u zadnje vrijeme uglavnom se ustalio termin koji ovdje koristimo. Šefik Bešlagić smatra ih stećcima, a naziva »stub ili ploča s motivom krsta«.

Nadgrobni učelci najčešće na prednjoj, a ponekad i na obje strane ploče, imaju reljefni prikaz križa u raznim inačicama, prije svega u smislu oblika i završetka krakova križa te eventualnog postolja na kojem se križ nalazi.

Tako razlikujemo križeve: s jednostavnim i ravnim, trakastim krakovima, zatim s vitičastim proširenjima na kraju krakova, s trolisnim završetcima krakova te one s blago ili naglašeno proširenim, trokutastim završetcima krakova. Prikazano postolje na kojem je križ može biti trokutasto, stepeničasto ili golgotsko, a križ može biti postavljen i na trn ili tuljac za nasad.

Ovakve nadgrobne učelke s reljefnim prikazima križeva uglavnom nalazimo na nekadašnjem području Dubrovačke Republike, a vrlo rijetko i na ostalom dijelu priobalja i unutrašnjosti (najzapadniji primjerci su na makarskom području). Stoga se opravdano može pretpostaviti njihovo idejno i radioničko ishodište na dubrovačkom području. Vremenski se smještaju u razdoblje gotike, od 14. do 15. stoljeća.

Većina nadgrobnih učelaka tijekom vremena izgubila je svoju primarnu funkciju označavanja groba, odnosno dislocirana je i postavljena na raznim mjestima (ziđe crkve, ogradni zid, krajputaši, sekundarno označivanje mlađih grobova), ali najčešće ostaju u sklopu crkava i grobalja. Naime, prikaz križa na kamenoj ploči predstavlja iskonski, tradicionalni i trajni simbol kršćanstva. Ako želimo naglasiti kontinuitet groblja i crkve kao svetog mjesta, logično je da ćemo ga označiti križem iz ranijeg razdoblja. Pojedine učelke nalazimo i kao spolije u zidovima unutar gradskih zidina ili oko ulaza u grad s Ploča ili Pila.

Ovdje je prikazan samo izbor pojedinih spomenika iz fundusa Arheološkog muzeja, kao i pojedini primjerci s terena gdje se i danas nalaze.

 

Tekst i foto: kustos dr.sc. Domagoj Perkić

 

LITERATURA – ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

I. ALDUK, D. PERKIĆ, M. TOMASOVIĆ, »Topografija stećaka u Hrvatskoj«, u: Stećci, katalog izložbe, (ur.) J. Poklečki Stošić, Zagreb, 2008., 58–120.

Š. BEŠLAGIĆ, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.

C. FISKOVIĆ, »Stećci u Cavtatu i u Dubrovačkoj župi«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji,13, Split, 1961., 147–175.

D. PERKIĆ, »Križevi na nadgrobnim učelcima«, u: Kurenat, 5, Župa dubrovačka, 2008., 14–15.

D. PERKIĆ, M. PERKIĆ, Z. ŽERAVICA, L. KOVAČIĆ, Arheološka baština Župe dubrovačke, katalog izložbe, Župa dubrovačka, 2007.

D. PERKIĆ, Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja, Dubrovnik, 2019.

V. SOKOL, »Kasnosrednjovjekovna grobišta i nadgrobni spomenici Pelješca«, u: Pelješki zbornik, I., Zagreb, 1976., 323–333.

M. TOMASOVIĆ, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u Makarskom primorju, Makarska, 2007.

Z. ŽERAVICA, L. KOVAČIĆ, Konavle, srednjovjekovna groblja, Dubrovnik, 2002.

 

Postanite naš korisnik!

Budite u tijeku s događanjima i novostima u muzeju.